KAKO SE ZAŠTITI OD BOLESTI (I VJEŠTICA)?
Posljednje dvije godine svakodnevicu nam oblikuje jedna stvar: pandemija virusa COVID-19. Nešto stariji čitatelji od mene sjetit će se da ovo nije prva pandemija koja je zadesila Hrvatsku (ili svijet). 1972. mnogi pamte po izbijanju epidemije velikih boginja ili variole, a 1918. godinu arhivski izvori po španjolskoj gripi. No, pamćenje čovječanstva znatno je duže od 20. stoljeća te čitajući povijesnu ili etnološku literaturu nailazimo na zanimljive podatke o suživotu bolesti i ljudskog roda.
Bolesti pojedinca i bolesti skupine ljudi
Prije svega, zanimljivo je primijetiti da se drugačije tretiraju bolesti pojedinca i bolest koja zahvaća više pojedinaca istovremeno ili čak cijelu skupinu. U današnjem ćemo se tekstu baviti ovim prvim bolestima, a za dva tjedna grupnima.
Bolest pojedinca liječila se uobičajenim metodama, odnosno pripravcima od ljekovitih biljaka. Priroda je složen sistem u kojem za sve postoji uzrok i rješenje, odnosno ono što izaziva bolest i ono što je liječi. Ljekovite biljke i danas se nalaze oko nas, no pod utjecajem medicine zasnovane na znanstvenim temeljima to smo znanje zapostavili te je ono danas gotovo izgubljeno. Podsjetimo se, stoga, danas onoga što su naše bake i djedovi vjerojatno znali puno bolje od nas kako nas priroda može liječiti.
Gomilica
Počnimo sa svima vjerojatno poznatom kamilicom. Moja baka Fanika zvala ju je i „gomilica“. Vrlo je česta samonikla biljka u našim krajevima, a sadi se i industrijski. U ljetnim mjesecima cvate mnogobrojnim bijelim glavicama sa žutim tučkom. Glavice se trgaju, suše i koriste kao čaj ili oblog kod raznih upala, probavnih smetnji, grčeva ili bolova u želucu.
Povrće ili ljekovito bilje?
Slično antiupalno djelovanje ima i luk. Iako ga ne bismo baš na prvu svrstali među ljekovito bilje, luk je odavno poznat kao lijek za mnoge bolesti poput glista, žgaravice, promuklosti, loše probave, čireva, a njegov se svježi sok može koristiti kao balzam protiv ispadanja kose.
U ljekovite biljke ubrajamo još jedno povrće – peršin. Za liječenje se koriste korijen, listovi i plodovi, a pomaže kod zaustavljanja mlijeka dojilja ili smetnji kod probave. Zanimljivo, peršin se koristio i kao sredstvo za izazivanje pobačaja.
Prirodni antibiotik je češnjak. Koristi se za previjanje rana, kod prehlade, gripe, uhobolje i zubobolje. Najpoznatiji je po svom intenzivno mirisu zbog kojeg se smatra da pomaže u obrani od vještica.
Luk i češnjak (ili bijeli luk) prirodni su antiobiotici
Kad cvijeće lijeći
Jeste li znali da se od vještica možete zaštiti i divljom ružom? Ona raste kao veliki grm i osim cvjetova ima i plod šipak. Po stabljikama ima trnje koje se stavljalo mladoženji u šešir tijekom svadbe da ga zaštite od zla. S istim razlogom se grane divlje ruže stavljaju na ulazna vrata ili tavane. Šipak se suši i koristi za čaj, dok su ružine latice pogodne za ublažavanje simptoma plućnih bolesti, nesanice, želučanih tegoba ili očnih bolesti.
Čuvarkuća čuva kuću od groma, ali i ljude od uhobolje. Iz njenih mesnatih listova se istiska sok direktno u uho oboljele osobe. U našim je krajevima poznata pod nazivom „netres“.
Biste li znali prepoznati ove biljke?
(Janja Kovač)
Ilustracije su preuzete iz kataloga izložbe “Narodna medicina” autorica Aide Brenko, Željke DUgac i Mirjane Randić (Etnografski muzej Zagreb, 2001.)