SUPERHRANA – AJVAR
SUPERHRANA – AJVAR
U posljednjih nekoliko godina upoznali smo se terminom „superhrana“ ili „supernamirnica“. Time mislimo one namirnice koje su bogate vitaminima, antioksidansima i mineralnim tvarima te djeluju blagotvorno na čovječji organizam. Najčešće se uz taj termin pojavljuju egzotične namirnice: chia sjemenki, maca, camu camu, guarana, goji bobice, kokosovo ulje… No, i mi „domači“ konja za utrku imamo. Naše bake čuvaju tajnu jedne balkanske superhrane – ajvara.
Prilog jelu ili namaz
Hrvatski jezični portal ajvar definira kao „prilog uz obrok oštra i pikantna okusa, paprika, patlidžan i rajčica kuhani ili pečeni, potom mljeveni i začinjeni“. Proizvodi se od paprika i patlidžana koji se prvo peku pa gule, a zatim kuhaju uz dodavanje ulja i začina. Može biti blagi ili ljuti s obzirom na to koliko se u njega doda feferona ili čilija. Recepata za ajvar ima koliko ima i kuharica (ili kuhara). Svatko pravi ajvar po svom guštu. Neki dodaju više feferona, neki više soli. Drugi pak uopće ne koriste patlidžane, već samo papriku. Kako god ga spremali, skuhani ajvar prepoznatljive je narančaste ili crvene boje.
“Ajvar 2021”
Obično se sprema ujesen kad s vrtova ubiremo plodove paprika i patlidžana, u isto vrijeme kad i sva druga zimnica. Jednako kao i kod pekmeza, način konzerviranja namirnica je kuhanje, za razliku od zimnice koju kiselimo. Kad smo već kod kuhanja… Ajvar zahtijeva svoje vrijeme te ga se obično pravi jednokratno u većim količinama. Po koncu pripreme sprema se u prozirne staklenke koje se hermetički zatvaraju pod djelovanjem topline što omogućava duže stajanje bez kvarenja. Većina nas (sretnika) sad se vjerojatno prisjeća cijelih nizova staklenki u špajzama s bijelim naljepnicama i oznakama „Ajvar 2021“, „Zimnica“ ili „Pekmez šljiva“. Redovito ih pune bake ili tete, one koje to sve imaju u glavi i ne gledaju u moderne kuharice za svaki detalj pripreme.
Kakve veze imaju ajvar i kavijar?
No, odakle nam uopće ajvar? Priča je prilično zanimljiva. Naziv ajvar potječe od perzijske riječi „xaviyar“ koja nam je došla preko turskog jezika u obliku „havyar“. Ako prepoznajte neku drugu riječ, bez brige, niste pogriješili! Radi se o riječi za kavijar, sirovu jesetrinu ikru, koja je bila popularno jelo u Srbiji. Naime, čak do Beograda su dolazile jesetre iz Crnog mora što je dovelo do iskorištavanja ikre u kulinarske svrhe. Spletom okolnosti, trgovina ikrom je zamrla krajem 19. stoljeća, a umjesto nje se u beogradskim restoranima počela nuditi salata od crvene paprike pod nazivom „crveni ajvar“.
Balkanska superhrana
Ajvar se u različitim varijantama izrađuje na Balkanu, dok je u ostatku Europe poznat tek kao uvozni proizvod. Mnoga su područja poput Makedonije, dijelova Srbije ili istočne Hrvatske poznata po proizvodnji paprike, a posljedično i ajvara. U tim se područjima proizvodnja ajvara postepeno i industrijalizirala te ga se danas može naći u gotovo svim trgovinama. No, najbolji ajvar je i dalje onaj izrađen u kućnoj djelatnosti u kojemu su korištene domaće namirnice i nisu dodavani konzervansi ili pojačivači okusa. Zaista, domaća superhrana.
(Janja Kovač)